Biljni lijek broj 1 u svijetu protiv kašlja

Sve o bršljanu


Info

BršljanIzmeđu Sredozemlja i Istočne Azije može se naći 15 različitih vrsta bršljana. Ljekoviti bršljan, o kojemu je ovdje riječ, raste posvuda oko nas, a botaničko mu je ime “Hedera helix Linné”.

Bršljan se “penje” po zidovima, stablima i kamenju s pomoću sitnih kukastih korjenčića, te se može uspeti do visine od 20 metara i više. Može, međutim, rasti i na tlu i širiti se po njemu. Voli sjenovita mjesta, zahtijeva mnogo vlage i ostaje zelen tijekom cijele godine.

Stabljika bršljana može doživjeti i 200 do 300 godina. Otkrivene su jedinke stare i 450 godina. Znači da najstarije danas živuće biljke te vrste potječu iz 1550. godine.

Djelovanje

Kad ga pogledate, ne biste pomislili da je bršljan tako snažan. Sadrži djelotvorne tvari koje se nazivaju “saponini”, a pretežno se kriju u listovima. Kad se saponini otope u vodi, stvaraju pjenu. Tome svojstvu zahvaljuju i svoj naziv, koji potječe od latinske riječi “sapo”, a znači sapun.

Djelotvornost bršljana danas je i znanstveno potvrđena – nakon što se odavno rabio u tradicionalnom ljekarništvu. Štoviše, odgovarajuće zdravstvene vlasti nadležne za lijekove, priznaju ekstraktu bršljana djelotvornost u liječenju kašlja.

Saponini iz lišća, u obliku farmaceutskog pripravka, djeluju na dišni sustav na sljedeća tri načina:

  • iskašljavanje – otapaju gustu sluz nakupljenu u bronhima
  • ublažavanje kašlja – otopljena sluz može se uklanjati trepetljikama, čime se olakšava kašalj i smanjuje potreba za kašljanjem
  • spazmolitičko djelovanje – smanjivanjem potrebe za kašljanjem opuštaju se mišići bronha i smanjuje grčeviti kašalj

Pokazalo se da saponini djeluju i protiv bakterija i virusa.

Kad se rabi protiv astme, bršljan olakšava disanje i pomaže u suzbijanju napadaja kašlja. Povoljno može djelovati i njegov pospješujući učinak na iskašljavanje.

Izdvajanje ljekovitih sastojaka

Bršljan - SastojciDjelatna tvar u Prospanu® je ekstrakt bršljanova lišća. Kako bi se osiguralo da ekstrakt bude uvijek jednake, izvrsne kakvoće, nužno ga je pripravljati strogo se pridržavajući standardiziranog postupka ekstrakcije, koja se obavlja u više faza.

Osušeni se listovi najprije ispiru smjesom vode i alkohola, kako bi se sastojci oslobodili. Nakon te faze tzv. ekstrakcije, alkohol se uklanja, a preostali koncentrat suši. Tako se dobivaju sastojci u njihovu najčišćem obliku. Taj tzv. suhi ekstrakt potom se prerađuje tako, da oblik u kojem se daje (sirup, efervete, oralna otopina- liquid) uvijek sadrži jednaku količinu sastojaka bršljanova lišća.

Povijest

Hipokrat, “otac medicine” (460. do približno 375. godine prije Krista), pomogao je da bršljan stekne iznimnu popularnost. On, međutim, nije znao ništa o icjeliteljskim svojstvima bršljana. Umjesto toga, vjerovao je da u biljkama žive bogovi i duhovi i daju im iscjeliteljske sposobnosti.

Dioskurid (oko 40. do 90. godine prije Krista), vojni liječnik u vrijeme Nerona, te Hildegard von Bingen, više od tisuću godina kasnije (1098. do 1179.), također su učinili dobar posao s iscjeliteljskim sposobnostima bršljana. Hildegard ga je, međutim, preporučivala samo za vanjsku primjenu, a njegovu je sposobnost pospješivanja cijeljenja tumačila ne na način koji je tada bio uobičajen: bolest iz bolesnika prelazi u bršljan.

Leonardo da Vinci (1452.do 1519.) također je dobro poznavao iscjeliteljska svojstva bršljana; prema da Vinciju, bršljan od bolesti liječi divlje svinje.

U 16. se stoljeću počela posvećivati sve veća pozornost bršljanu kao lijeku protiv upala dišnog sustava. Ipak, tek je u 19. stoljeću učinjen ključan korak od bršljana kao jedonstavnog narodnog lijeka, prema ozbiljnom prirodnom sredstvu protiv kašlja. A to se dogodilo posve slučajno.

Liječnik je primijetio da djeca u nekim dijelovima južne Francuske manje pate od kašlja. Otkrio je da ta djeca piju mlijeko uz posuda načinjenih od bršljanova drveta.

Simbolika

U prošlim je vremenima bršljan bio simbolom plodnosti i besmrtnosti. Razlog tome vjerojatno je činjenica što je iznimno otporan i ostaje zelen tijekom cijele godine. Rani su kršćani običavali svoje mrtve polagati na podlogu od bršljanova lišća. Slike bršljana mogu se naći u mnogim srednjevjekovnim crkvama, a bršljan se i danas nalazi na mnogim grobovima.

U antičkim su se vremenima često pojavljivali zajedno bršljan i vino. Sjenovita, hladna narav bršljana protuteža je vatrenom karakteru vina. Dioniz, grčki bog vina, intoksikacije i plodnost, jedan je od takvih primjera. Nakon rođenja spasio ga je izdanak bršljana, zbog čega taj bog nosi epitet “Kissos” (=bršljan).

Budući da je čvrsto pripijen uz drvo, bršljan je često simbol vjernosti i sretnog braka. Zbog njegove podatnosti i omatanja oko podloge pri rastu, bršljan je i simbol ženstvenosti. Time se zatvara puni krug i vraća osnovnom smislu plodnosti.